TOP 20 by ZAMP

nedjelja, 25.04.2010.

03.01.1970.

P PT TU pjesma izvođač marka Max opaska
1 0 1 Vraćam se Arsen Dedić Jugoton 1 Split 69
2 0 1 Duga je duga noć Gabi Novak Jugoton 2
3 0 1 Let me stay baby Leo Martin PGP-RTB 3
4 0 1 Draga Marija Duško Lokin Jugoton 4
5 0 1 Jao što te volim Milovan Ilić Minimax PGP-RTB 5
6 0 1 Odlazi, odlazi Jovan Janičijević PGP-RTB 6
7 0 1 Na kraj sela Braća Bajić PGP-RTB 7
8 0 1 Plavuša Kićo Slabinac Jugoton 8
9 0 1 Čemu da živim Mišo Kovač Jugoton 9
10 0 1 Stade se cvijeće rosom kititi 7 mladih Jugoton 10
11 0 1 Nono, dobri moj nono Tereza Jugoton 11 Split 69
12 0 1 Što je to u kavi Ivica Šerfezi Jugoton 12
13 0 1 Što me grije Ana Štefok Jugoton 13
14 0 1 U mojem naručju Vjekoslav Jutt Jugoton 14
15 0 1 Vjenčanja neće biti Kićo Slabinac Jugoton 15
16 0 1 Oh lady Mary Miro Ungar Jugoton 16
17 0 1 Vlak bez povratka Zdenka Vučković Jugoton 17
18 0 1 Kad ljubav postane poezija Đani Maršan Jugoton 18
19 0 1 Jesi videl Lado Leskovar RTVL 19
20 0 1 Više se nećeš vratiti Mišo Kovač Jugoton 20

25.04.2010. u 12:23 • 2 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



  travanj, 2010  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Travanj 2010 (4)

TOP 20 by ZAMP

Ovo je blog kojim čemo se prisjetiti top ljestvica bivše Jugoslavije, te Hrvatske od njenog osamostaljenja.
Relevantni podatci za ovu top ljestvicu su prikupljani godinama po radijskim postajama, tv postajama, ZAMPu, DSJ (Društvo skladatelja Jugoslavije), časopisu STUDIO i diskografskim kućama koje su imale, i danas imaju, zakonsku obvezu objavljivati 10 tjednih najprodavanijih singlova i albuma.

ZAMP - O njima



HDS ZAMP stručna je služba koja, temeljem ovlaštenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, obavlja djelatnost ostvarivanja i zaštite autorskih glazbenih prava za oko 300 redovnih i 5000 pridruženih članova te više od 2 milijuna inozemnih autora.

Jednostavnije rečeno, HDS ZAMP bavi se poslovima izdavanja odobrenja za sve vrste javnog korištenja glazbe na području Republike Hrvatske, ubiranjem autorskih naknada kao i raspodjelom već prikupljenih sredstava autorima u obliku autorskih honorara.

Temeljem ugovora s Hrvatskom udrugom za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP), Udrugom za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) i Društvom hrvatskih filmskih redatelja, HDS ZAMP i uime spomenutih udruga prikuplja naknadu za prava umjetnika izvođača, prava proizvođača zvučnih snimki i prava autora filmskih djela.

Iznajmljivanje izvedbenih materijala
Jedna od djelatnosti HDS ZAMP-a je i iznajmljivanje izvedbenih glazbenih materijala te je i ekskluzivni zastupnik za područje Republike Hrvatske najvećega broja vodećih inozemnih izdavača glede davanja na korištenje glazbenih notnih materijala.

Međunarodna suradnja
HDS ZAMP također na međunarodnoj razini sudjeluje u zaštiti i osiguranju prava autora te je član Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (franc. Confédération Internationale des Sociétés d'Auteurs et Compositeurs, CISAC) koja okuplja autorska društva s područja glazbe, književnosti, likovnih umjetnosti i filma iz više od 90 zemalja. HDS ZAMP član je i BIEM-a (Međunarodni ured za mehanička izdanja), međunarodne organizacije koja skrbi o pravima mehaničke reprodukcije odnosno snimanja, umnožavanja i stavljanja u promet glazbenih djela.

Društvena uloga HDS ZAMP-a
Svojim djelovanjem HDS ZAMP potiče razvoj umjetničkog stvaralaštva, afirmira hrvatsko glazbeno stvaralaštvo u cijelome svijetu, čuva hrvatsku kulturnu baštinu te promiče vrijednosti i ulogu glazbe u životu ljudi. Time pridonosi razvoju hrvatskoga društva u cjelini.

Hrvasko društvo skladatelja - O njima

Hrvatsko društvo skladatelja jedina je strukovna udruga glazbenih kreativaca u Hrvatskoj. Okuplja preko 300 redovnih (skladatelja, muzikologa, glazbenih pisaca) i 4000 pridruženih članova (nosilaca autorskog prava).

Ova utjecajna umjetnička organizacija svojim znanjem, kreativnim i organizacijskim potencijalom, te povezanošću s drugim takvim organizacijama, ansamblima, institucijama i pojedincima iz cijeloga svijeta bitno utječe na glazbeni život Hrvatske s jedinim ciljem napretka glazbenog života i afirmaciji hrvatskoga glazbenog stvaralaštva u zemlji i inozemstvu.

HDS je nositelj nekoliko važnih glazbenih manifestacija. Tu se posebno ističe Muzički biennale Zagreb, koji je od 1961. godine ne samo naš prozor u svjetsku suvremenu glazbu već i naš prodor među svjetska glazbena kretanja. Zagrebfest, najstariji festival zabavne glazbe na ovim prostorima također je manifestacija HDS-a. Glazbena tribina u Puli od početka šezdesetih godina dvadesetog stoljeća svake godine prezentira i rezimira domaće glazbeno stvaralaštvo. Jazz programi HDSa sastoje se od dva festivala (Proljetna revija jazza i Međunarodni dani jazza) i koncertnog ciklusa na kojima se, uz domaće glazbeno stvaralaštvo prezentira vrh europske scene, a redovito i pokoja svjetska zvijezda jazza.

U pola stoljeća HDS je izdao nekoliko stotina notnih izdanja u edicijama «Ars Croatica» i «Zabavne melodije», te velik broj diskografskih izdanja suvremene hrvatske glazbe. 2001. godine HDS je utemeljio trgovačko društvo «Cantus» d.o.o., koje otad u svojstvu diskografa i nakladnika preuzima ulogu promotora HDS-ovih edicija hrvatske suvremene umjetničke glazbe. HDS također izdaje svoj dvomjesečnik «Cantus», jedino glasilo u Hrvatskoj posvećeno domaćem glazbenom stvaralaštvu.

Hrvatsko društvo skladatelja član je više međunarodnih udruga kao što su CISAC (Međunarodna konferencija društva autora i skladatelja), BIEM (Međunarodni ured za mehanička izdanja), ISCM (Međunarodno udruženje za novu glazbu), ECSA (Savez europskih skladateljskih udruga) i ECF (Europski skladateljski forum).

Pri HDS-u djeluje Ansambl Cantus, jedini ansambl u Hrvatskoj specijaliziran za suvremenu umjetničku glazbu. Zajedno s Hrvatskom diskografskom udrugom i Hrvatskom glazbenom unijom HDS je suutemeljitelj Instituta hrvatske glazbene industrije, koji prati ekonomske i socijalne aspekte glazbe, te dodjeljuje diskografske nagrade kao što su «Porin» ili «Zlatna ploča».

Hrvatska glazbena unija - O njima

Nezavisni sindikat glazbenih djelatnika Hrvatske – Hrvatska glazbena unija
razvila se iz "Croatian Music Aida" - neprofitne humanitarne organizacije koja je za vrijeme domovinskog rata prikupljala materijalnu pomoć za prognanike, obranu i obnovu Republike Hrvatske. Glazbenici nastupaju na prvim crtama bojišnice, održavaju humanitarne koncerte za ranjenike i izbjeglice, a nastupima po svijetu promiču istinu o Hrvatskoj. Pjesme poput "Stop the war in Croatia" Tomislava Ivčića, "Moja domovina" Zrinka Tutića i Rajka Dujmića i druge, postaju najjači moralni poticaj u najtežim trenucima za našu domovinu. 16. siječnja 1992. u povodu međunarodnog priznanja hrvatske državnosti u dvorani "Vatroslav Lisinski" održan je svečani koncert pod nazivom "moja Domovina".

MOJA DOMOVINA – HRVATSKI BAND AID
(Z. Tutić/R. Dujmić – arr. N. Bratoš)
Ton majstori: Želimir Babogredac i Hrvoje Hegedušić
Izvršni producent: Vladimir Mihaljek Miha
Duje Aliburić - Ivo Amulić - Boris Babarović - Tadija Bajić Tedi - Marijana Bajzec - Marijan Ban - Đurđica Barlović Miličević - Tomislav Bašnec - Neno Belan - Krešimir Blažević - Ivica Bobinac - Mladen Bodalec - Fedor Boić - Davor Borno - Zrinka Božičević - Vedran Božić - Tomislav Brajša - Marko Brešković - Werner Brozović - Dalibor Brun - Luciano Capurso - Carmen Lili Dokuzović - Aleksandar Cenov Sandi - Meri Cetinić - Mirko Cetinski - Toni Cetinski - Marinko Colnago - Paola Crljenko - Stevo Cvikić - Đuka Čaić - Arsen Dedić - Drago Diklić - Ljupka Dimitrovska - Jadran Dogan - Adonis Dokuzović - Sanja Doležal - Darko Domijan - Siniša Doronjga - Silvestar Dragoje Šomi - Oliver Dragojević - Doris Dragović - Dino Dvornik - Rajko Dujmić - Ivo Mrvelj Fabijan - Alaga Gagić - Senad Galijašević Senna M. - Toni Glovatzky – Davor Gobac - Mladen Grdović - Gordan Grnović - Husein Hasanefendić Hus - Hrvoje Hegedušić - Milo Hrnić - Tonči Huljić - Josip Ivanković - Vedran Ivčić -Vesna Ivić - Matko Jelavić - Josip Jordanović - Mladen Jurčić - Đelo Jusić sr. - Đelo Jusić jr. - Aleksandra Kalafatović -Vlado Kalember - Maruška Kalogjera - Nikica Kalogjera - Stipica Kalogjera - Davorka Ručević Kasandra - Tereza Kesovija - Krešimir Klemenčić - Branko Knežević - Vladimir Kočiš Zec - Emilija Kokić - Zorica Kondža Banov - Mate Mišo Kovač - Zdenka Kovačiček - Mladen Kos - Ivica Krajač - Sandra Kulier - Ismet Kurtović - Mladen Kvesić - Damir Lipošek - Josipa Lisac - Robert Lovrić - Ivanka Luetić - Miro Lukačić - Robert Mareković - Danijela Martinović - Stanko Matejaš - Tatjana Matejaš Tajči - Eduard Matešić - Jakša Matošić Navigator - Karlo Metikoš Matt Collins - Stjepan Mihaljinec - Gordana Mihovil - Marijan Miše - Dragutin Mlinarec - Ljiljana Nikolovska - Gabi Novak - Sanja Novinc - Boris Novković - Jurica Pađen - Ljerka Palatinuš - Pero Panjković - Ivo Pattiera - Sergio Pavat - Davor Pekota - Rikardo Perković - Peco Petej - Slavko Pintarić - Elio Pisak - Branko Požgajec - Miljenko Prohaska - Nano Prša - Mladen Puljiz - Simo Radosavljević - Aki Rahimovski - Davorin Riger - Ivo Robić - Davor Rodik - Pero Rogan - Paolo Sfeci - Krunoslav Slabinac Kićo - Miroslav Stanić Jimmy - Jasmin Stavros - Zlatan Stipišić Gibonni - Jurislav Stublić Jura - Stanko Šarić - Ivica Šerfezi - Zdravko Škender - Zvonko Špišić - Davor Tolja - Marina Tomašević - Sanja Trumbić - Zrinko Tutić - Miro Ungar - Nenad Vetma - Elvira Voća - Severina Vučković - Zdenka Vučković - Danijela Vuletić - Dražen Zečić - Zvonka Zidarić - Jasna Zlokić - Zvonimir Zrilić - Anica Zubović - Dražen Žanko - Maja Županović

Utemeljena: rujan 1992

Osnivačka skupština: Tomislav Ivčić, Paolo Sfeci, Siniša Doronjga, Branko Paić, Jura Pađen, Nenad Drobnjak, Mladen Bodalec, Antun Tuna Pavić, Stjepan Jimy Stanić, Zrinko Tutić, Vedran Božić, Krešo Blažević, Marijan Brkić, Robert Mareković, Željko Bručić, Silvio Pasarić, Silvestar Dragoje, Tomislav Šojat, Zvonimir Bučević, Slavko Remenarić, Darko Glavan i Branko Knežević

Hrvatska glazbena unija utemeljena je potkraj 1992. s osnovnom namjerom da organizira i zaštiti hrvatske glazbenike i njihovih prava na način uobičajen u zapadnom svijetu, po uzoru na, primjerice britanski Musicians union Velike Britanije, regulirajući temeljna materijalna i statusna pitanja svih sudionika glazbene industrije. U ovom trenutku HGU okuplja više od 4000 članova, uglavnom glazbenika, ali i ostalih čija su zanimanja vezana uz glazbenu industriju. Članovi HGU razvrstani su u sekcije, od kojih je najbrojnija ona glazbenih izvođača. Jedna od bitnih aktivnosti HGU usmjerena je na poboljšanje zakonskih uvjeta u onim dijelovima koji se na bilo koji način tiču glazbene djelatnosti, nastojeći ih prilagoditi sustavima zapadnog svijeta. Poseban je naglasak na nužnim izmjenama Zakona o autorskom pravu RH u onom dijelu koji govori o pravima umjetnika izvođača, uz reguliranje odnosa tih prava s onima autora i vlasnika fonograma.

Ciljevi HGU su što kvalitetnije rješavanje statusnih pitanja glazbenika (primjerice mirovinskog i zdravstvenog osiguranja), te utjecaj na poreznu politiku vezanu uz glazbenu djelatnost, pri čemu su određeni rezultati postignuti drastičnim smanjenjem poreza na nosače zvuka, čime su oni svedeni na uobičajenu europsku razinu, različite akcije protiv piratizacije nosača zvuka, utjecaj za podizanje glazbenih i tehničkih standarda glazbene industrije, kao i afirmacija hrvatske glazbene kulture u zemlji i svijetu.

HGU je jedan od utemeljitelja hrvatske diskografske nagrade PORIN, nagrade profesionalaca profesionalcima, koju godišnje u više od četrdeset kategorija dodjeljuje stručno glasačko tijelo za najznačajnija i najkvalitetnija postignuća u hrvatskoj glazbi. Budući da se tek padom komunizma stvorila društvena klima koja pogoduje nastanku i razvoju takvih udruga, HGU je bila prisiljena krenuti od početka. Njezin će utjecaj iz godine u godinu zacijelo rasti, zato što hrvatska država podržava razvoj takvih udruga i zaštitu intelektualnih prava upravo u namjeri da se prilagodi zakonodavstvu zapadnog svijeta. Dokaz tomu je što je državna (javna) televizijska i radijska kuća HRT prva potpisala ugovor s HUZIP-om, Hrvatskom udrugom za zaštitu izvođačkih prava, koje je HGU zajedno s ostalim udrugama umjetnika - izvođača u Republici Hrvatskoj, uključujući glumce i baletne umjetnike, jedan od osnivača. Tim se ugovorom reguliraju, na kvalitetan i korektan način, odnosi između HRT i umjetnika čije radove koristi i emitira u svom programu.

HUZIP je okupio oko sebe sposobnu pravničku ekipu čiji je temeljni cilj reguliranje zakonodavnih pitanja vezanih uz zaštitu izvođačkih prava, ratificiranje Rimske konvencije od strane Hrvatskog sabora, te borba protiv piratstva koje je, posebice uslijed rata, preraslo okvire onoga što se u svijetu smatra podnošljivom razinom piratizacije. Očekujemo da će Hrvatska postati jedno od središta europske glazbe, posebice stoga što na hrvatskoj obali ljetuje mnogo turista iz svih europskih zemalja. Predstavljanje hrvatske glazbene ponude, gostovanja najvećih svjetskih imena te organizacija glazbenih festivala stvorit će od Hrvatske zemlju u koju se ne dolazi samo zbog prekrasne obale nego i zbog ponude zabavnog i glazbenog života. Hrvatska će glazbena industrija, u trenutku kad će se piratizacija svesti u razumne okvire a kupovna se moć stanovništva stabilizirati, zacijelo moći konkurirati zahtjevnom europskom tržištu, za što joj zasad manjka ponajprije materijalna osnova.

HGU je 22. listopada 1997., na dan Svete Cecilije, zaštitnice glazbenika, uz veliku pomoć doc.dr. Franje Škreba, otvorila Zdravstveni centar za umjetnike, gdje koji će se svim članovima udruge pružati besplatni specijalistički pregledi. Još je akcija koje je HGU inicirala i pokrenula, o njima možete čitati na našim web stranicama ili u Statusu, glasilu HGU, koje se besplatno šalje na više od 4.000 adresa.

Temeljni dugoročni cilj kojemu teži HGU integracija je hrvatske glazbe, pa i kulture, u Europsku zajednicu. Svjesni smo da na tom putu valja ispraviti mnoge zakonodavne i druge nedostatke naslijeđene od komunističkog sustava. Naša će energija u sljedećem razdoblju biti usmjerena prema tom cilju.